G team k(o)roner diary

by Jurica Cvitanić

Uvođenje karantene uveliko je promijenilo moju dnevnu rutinu. Radim od doma. Ne gubim vrijeme na prijevoz do posla i natrag. Uglavnom sam cijelo vrijeme doma. To je rezultiralo većom količinom slobodnog vremena i vremenom koji provodim sa obitelji, što je po meni pozitivna strana karantene.

No kako sam vrlo socijalan i društven, nedostaje mi stvaran, ne virtualni kontakt, sa prijateljima, kolegama s posla, a ponajviše s ekipom iz kluba.

Činjenica da ne mogu odlaziti na treninge u klub, nije umanjila moju brigu za zdravljem i fizičkom kondicijom, na koju sam navikao redovnim odlaskom dva puta tjedno u klub u posljednje 3 godine.

Čak naprotiv, briga se povećala.

A s obzirom da nam trenerica Ivana Gorički dostavlja tjedno minimalno 8 različitih treninga (s girjama i bez), imam priliku ostati u kondiciji, do prekida karantene. Odradim 4 - 6 tjednih treninga što je 2-3 puta više od onoga što odrađujem u klubu u normalnim okolnostima.

Motivacije ne nedostaje. Jer su treninzi različiti, jasni, savršeno prezentirani putem videa. A tu si i raznorazne interne grupe klubskih polaznika, na društvenim mrežama i aplikacijama, preko kojih komentiramo treninge i motiviramo jedni druge. Kao i grupni video treninzi u živo.

Naravno trenerica je uvijek spremna i na 1 na 1 razgovore i dopisivanja, u slučaju da nešto nije jasno, te na savjetovanje vezano uz odrađene i snimljene treninge.

Na kraju moram priznati da ipak jedva čekam povratak u klub, na zajedničke treninge, jer me oni osim fizičkog napretka, psihički oporavljaju i obogaćuju, više od ovih virtualnih.

S obzirom da u normalnim vremenima imam premalo vremena za više od dva odlaska tjedno u klub, bilo bi idealno da na lageru imamo bar tjedno 2-3 ovakva video treninga, kako bi pored dvoranskih treninga imali priliku za odraditi i koji kućni trening.